Dug opće države krajem ožujka 148,3 milijarde kuna

Bez autora

Jul 28 2011

Ukupan dug konsolidirane opće države, koji uključuje dug središnje države, izvanproračunskih fondova te lokalne države, na kraju ožujka iznosio je 148,3 milijardi kuna, što je 10,4 milijardi kuna, odnosno 7,6 posto više u usporedbi sa stanjem na kraju prosinca prošle godine. Udio javnog duga u procijenjenom BDP-u dosegnuo je 43,1 posto. Razmjerno snažan rast javnog duga u cijelosti je posljedica porasta obveza središnje države, čije je neto zaduživanje prema domaćim i inozemnim vjerovnicima poraslo za 10,5 milijardi kuna, odnosno 8,1 posto. Porast duga središnje države dominantno je posljedica rasta unutarnje komponente duga. Na kraju ožujka dug središnje države iznosio je 139,8 milijardi kuna, od čega je 90,6 milijardi kuna unutarnji dug, a 49,2 milijarde kuna inozemni. Povećanje duga središnje države uglavnom je posljedica rasta obveza po izdanim obveznicama i (kunskim) trezorskim zapisima.

Dodaje se da je udio javnog duga u procijenjenom BDP-u dosegnuo 43,1 posto.

Razmjerno snažan rast javnog duga u cijelosti je posljedica porasta obveza središnje države, čije je neto zaduživanje prema domaćim i inozemnim vjerovnicima poraslo za 10,5 milijardi kuna, odnosno 8,1 posto, navode analitičari RBA. Porast duga središnje države dominantno je posljedica rasta unutarnje komponente duga. Na kraju ožujka dug središnje države iznosio je 139,8 milijardi kuna, od čega je 90,6 milijardi kuna unutarnji dug, a 49,2 milijarde kuna inozemni.

Povećanje duga središnje države uglavnom je posljedica rasta obveza po izdanim obveznicama i (kunskim) trezorskim zapisima. Priljevi po primljenim kratkoročnim kreditima kod domaćih i inozemnih banaka u cijelosti su iskorišteni za otplatu dospjele inozemne obveznice. Međutim, država je u ožujku izdala novu inozemnu obveznicu denominiranu u dolarima nominalne vrijednosti 1,5 milijardi dolara.

Analitičari RBA navode da je dug izvanproračunskih fondova u odnosu na kraj prošle godine zabilježio blagi pad te je na kraju ožujka iznosio 6,4 milijarde kuna, dok su u istom razdoblju obveze lokalne države porasle za 122 milijuna kuna i iznose 2,1 milijardu kuna. Potencijalni dug države u obliku izdanih državnih jamstava znatno je smanjen, zbog smanjenja jamstava izdanih Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR). Izdana državna jamstava u usporedbi s krajem prosinca prošle godine blago su smanjena (za 315 milijuna kuna ili 0,7 posto) te iznose 44,3 milijarde kuna. Istodobno, dug HBOR-a smanjio se za značajnih 1,9 milijardi kuna, odnosno 13,2 posto. Na kraju prvog tromjesečja dug HBOR-a iznosi 12,4 milijarde kuna. Podaci o kretanju javnog duga ove godine i dalje će, prema očekivanjima RBA-analitičara, pokazivati tendenciju rasta.

Ocenite tekst